POZITIV FILM ZAGREB predstavlja LIDIJA BAJUK u filmu ANTE ROZIĆA “ZNAMENJA” DELIMIR REŠICKI STANISLAV KOVAČIĆ MARIJA MLINAR BRANKO TRAJKOV LADISLAV VARGA MARKO ŽERJAV majstor tona LORIN ZOVIĆ tonski snimatelj ZORAN KNEŽEVIĆ montažer DAMIR CIMPERŠAK direktor fotografije SANDI NOVAK producent, scenarist i režiser ANTE ROZIĆ

Tradicijska glazba nadahnuće je glazbenicima raznih žanrova. Katkad koriste samo kraće glazbene teme koje u kompoziciji razrađuju na mnoge načine, katkad razrađuju cijeli napjev, a katkad se to nadahnuće može osjetiti bez konkretnog predloška. Svim je tim ostvarenjima zajedničko ishodište hrvatska tradicijska glazba, posebice ona vokalna. Većina se glazbenika/skladatelja/glazbenih umjetnika tradiciji okreće u određenome trenutku ili samo jednom, predstavljajući svoje djelo na tematiziranim albumima ili festivalima.
Iz tog se mnoštva ipak izdvaja nekoliko glazbenika kojima je tradicijska glazba stalno nadahnuće, vrelo iz kojeg crpe ideje za vlastite glazbene kreacije. Iako se njihove interpretacije katkad i poprilično razlikuju i premda im je izražaj nerijetko prožet različitim stilovima, spaja ih usmjerenost na tradiciju, stalno traganje za starim pjesmama na nov način. Neumorno listanje starih zapisa i samostalno terensko istraživanje odlika je i Lidije Bajuk, umjetnice koja je s Dunjom Knebl anticipirala postojanje žanra koncertom Nadahnute baštinom, 1994. godine na 28. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, a potvrdila ga koncertom i albumom Ethno Ambient Live već 1995. godine, također s Dunjom Knebl te grupom Legen, Irinom Vitorović i cimbalistom Andrijom Maronićem. Tim se glazbenicima sljedećih godina pridružuju i drugi izvođači, neki dulje, a neki kraće vrijeme, ali tek je nekolicina ustrajala u svojem pozivu za istraživanjem i izvođenjem tradicijske glazbe u vlastitome maštovitom izrazu. Lidija Bajuk u svom je naumu ustrajna, kao i u potrazi za pravim pjesmama koje odgovaraju njezinu svjetonazoru. Većinom su to pjesme koje se ne čuju često, pjesme sa sadržajem i porukom, pjesme koje svjedoče o nekom drugom vremenu. Kako bi ih što vjernije prenijela publici, pomno bira suradnike – vrsne glazbenike koji slijede njezine ideje, a nije joj strano ni uključivanje lokalnih glazbenika. Kaleidoskopskim pretapanjem zvukova glasa i raznovrsnih glazbala, ona udahnjuje novi život starim pjesmama.

dr. sc. Irena Miholić, etnomuzikologinja

Nakon što je diplomirala na Učiteljskoj akademiji, Lidija Bajuk radila je kao učiteljica i knjižničarka u svojem zavičaju, Međimurju. Po preseljenju u Zagreb, 1998. godine, započela je karijeru profesionalne književnice i glazbenice, uskoro diplomiravši i etnologiju i antropologiju. Sada radi kao asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Njezina profesionalna glazbena karijera započela je 1980-ih godina prvim zapaženijim prednastupima na koncertima Johna Mayalla 1987. u Ljubljani, Čakovcu i Beogradu te Joan Baez 1989. u Ljubljani i Beogradu. Jedna je od utemeljitelja hrvatske glazbene etnoscene. Objavila je sedam samostalnih albuma, sedam knjiga poezije, tri knjige proze te dvadesetak stručnih i znanstvenih radova. Potaknula je i suorganizirala brojne glazbene projekte, terenska etnografska istraživanja o hrvatskoj pučkoj pobožnosti i predajama (Međimurje, Hrvatsko zagorje, Kalničko prigorje, Cetinska krajina, Dugi otok, Dubrovačko primorje), izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, koju nadopunjuje i dvojezična virtualna inačica (www.arhivx.net/htgm/?virtual=show&id=1), zatim dva stručno-znanstvena skupa o nematerijalnoj kajkavskoj baštini i osnivanje Centra nematerijalne kulture Međimurja. Autorica je prijedloga na temelju kojeg je međimurska popevka uvrštena na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2013. godine, stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014. o međimurskoj glazbenoj baštini, u Zagrebu, te suorganizatorica Vesta festa – Festivala ženskoga tradicijskog glazbovanja u Vrpolju kod Trilja. Hrvatska radiotelevizija snimila je prema njezinim scenarijima nekoliko epizoda za obrazovni program. Ona povremeno sklada i izvodi glazbu za film, kazalište i plesne koreografije. Višestruko je predstavljala Hrvatsku u domovini i svijetu. Dobitnica je brojnih nacionalnih nagrada te nekoliko inozemnih priznanja.